Kultura

Dvorac Stubički Golubovec

Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici jedan je od najvrednijih hrvatskih dvoraca kasnobaroknog razdoblja. Posjeduje visoku arhitektonsku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost, zbog kojih je proglašen kulturnim i prirodnim dobrom nacionalnog značenja.

Dvorac je oko 1800. godine, dala izgraditi Regina pl. Domjanić, udana grofica Drašković, no već 1804. godine njezini nasljednici prodaju ga biskupu Maksimilijanu Vrhovcu koji dvorac obnavlja. Vrhovac kupuje i posjed Donji Golubovec, kuriju s manjim gospodarstvenim zgradama, smještenu u blizini dvorca. Posjed dograđuje gospodarstvenim zgradama i pretvara u majur dvorca Golubovec. Nakon njegove smrti i promjenom vlasnika, dvorac doživljava stagnaciju, sve dok u njegov posjed se dolazi barun Levin Rauch koji ga obnavlja i unaprjeđuje.

Nakon Drugog svjetskog rata, Golubovec je zadesila sudbina većine hrvatskih dvoraca, kada započinje njegovo propadanje, a zasluga sprječavanja njegove potpune devastacije pripada društvu „Kajkaviana“, koja od 1996. g. otvara vrata dvorca posjetiteljima i od tada se u njemu održavaju koncerti, književne večeri, simpoziji, izložbe i druga događanja. Golubovec kao sklop dvorca, perivoja, perivojne šume i Vilinskih poljana nudi različite sadržaje i atrakcije turističke važnosti. Neki od tih sadržaja se djelomice koriste, a drugi su planirani i očekuje se njihovo oživotvorenje u budućnosti.

Potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Stubičkom Golubovcu je 2002.g. otvorena stalna izložba pod nazivom Kajkaviana croatica, kao skromnija varijanta ranije planirana muzeja kajkavske knjige.

Zbirka Kajkaviana se bogatstvom svog knjižnog fonda ubraja u najbogatije i najvrednije na području Hrvatskog zagorja, a količinom i rijetkošću kajkavske književne građe, zasigurno je među bogatijim i u Hrvatskoj.

Više informacija o Zbirci Kajkaviana možete pronaći na web stranicama Knjižničarskog društva Krapinsko zagorske županije - www.kdkz.hr / specijalne knjižnice.