15.07.2016

Nova arheološka otkrića u Gupčevom kraju na stubičkim utvrdama Stari grad i Samci

Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej seljačkih buna i ove godine provodi istraživanja na dvije najznačajnije utvrde stubičkog dijela susedgradsko-stubičkog vlastelinstva – utvrdi Stari grad u Donjoj Stubici i utvrdi Samci u Gornjoj Stubici.

Istraživanja su započela iskopavanjima na lokalitetu Samci. Manje je poznat podatak da je barokni plemićki dvorac obitelji Oršić u kojem je danas smješten Muzej seljačkih buna sagrađen na mjestu nekadašnje kasnosrednjovjekovne utvrde zabilježene u povijesnim izvorima kao castrum Samci.

Utvrda se spominje u 15. st. kao vlasništvo Doroteje i njezina sina Ivana Hennyngha od Susedgrada. Kasnije se Samci nazivaju plemićkim dvorom i u vlasništvu su plemićke obitelji Petričević, a od 17. stoljeća prelaze u ruke plemićke obitelji Oršić. Čini se da graditelj novoga dvorca, grof Krsto Oršić, nije u potpunosti razrušio starije zdanje, već je građevina na neki način stopljena s ranijom kurijom.

Dio kamenih ostataka nekadašnjeg zdanja koji su donedavno bili prekriveni zemljom iskopani su do temelja. Tom prilikom otkriveni su nalazi iz vremena kada su lokalitetom gospodarili Oršići. Međutim, pronađen je i nevjerojatan broj u potpunsti sačuvanih vrčeva, keramičkih lonaca, tanjura, staklenog posuđa i brojnih drugih nalaza, poput novaca, datiranih u 16. i 17. stoljeće, u vrijeme prije izgradnje dvorca Oršić. Rezultati provedenih istraživanja dokazuju slojevitost života na ovom zanimljivom lokalitetu i upotpunjuju našu sliku o životu u Hrvatskom zagroju u kasnom srednjem i ranom novom vijeku.

Istraživanja su se nastavila na lokalitetu Stari grad u Donjoj Stubici, na kojem Muzej seljačkih buna u suradnji s Gradom Donja Stubica već niz godina provodi istraživanja. Iskopavanja na tzv. Tahyjevom gradu koja su i dalje u tijeku dovela su do neočekivanog otkrića sačuvanih drvenih greda ulazne konstrukcije, vjerojatno mosta. Drvena građa ostala je sačuvana stoljećima zahvaljujući vodi koja je ispunjavala nekadašnji obrambeni jarak, a i danas je prisutna na njegovom dnu. Jedna od greda dužine 4 metra uz veliki napor izvađena je iz duboke sonde, kako bi se u Hrvatskom restauratrskom zavodu mogao provesti konzervatorski postupak. Na gredi će se također izvršiti dendrokronološka analiza – odnosno pokušati će se utvrditi njezina starost mjerenjem broja godova na drvetu. Istraživanja vodi dr. sc. Ivana Škiljan, kustosica arheologinja Muzeja, a financirana su sredstvima Ministarstva kulture  RH.